Ante Gavranović: Stariji kao sve brojnija populacija nameću novo pitanje – Što seniori mogu učiniti za društvo?

Ante Gavranović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, govori o vrijednosti umirovljenika za gospodarski napredak.

U djetinjstvu i adolescentskoj dobi današnjih sedamdesetogodišnjaka, kojih je i u Hrvatskoj sve više, naročito u ženskoj populaciji, čak su se i pedesetogodišnjaci doimali starima, da ne kažemo otpisanim. Taj je mentalitet u Hrvatskoj zapravo uvelike zadržan, iako su se okolnosti iz temelja izmijenile. Dok je u svijetu, doduše uz manje otpore, prihvaćeno da se granica umirovljenja pomakne za nekoliko godina, u Hrvatskoj je takvoj odluci Vlade prethodio općenarodni verbalni ustanak.

Takvo je ponašanje donekle i logično imamo li na umu armije nezaposlenih i na stotine tisuća mladih umirovljenika, koji će još desetljećima opterećivati zaposlene koji svojim doprinosima i porezima moraju krpati rashodovne rupe državnog budžeta. Teško je i zamisliti kakve će posljedice takvo ponašanje prouzročiti, imajući u vidu sve nepovoljniju demografsku sliku, tj. opadanje broja novorođenčadi i učestalo iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske.

Dok mi moramo biti i te kako zabrinuti za elementarno preživljavanje, u razvijenom svijetu opaža se posve drukčiji trend, mada ni tamo nije sve ružičasto među sivom iliti sijedom populacijom. Tamo o sve većem broju „staraca“ ne vode brigu samo nadležne državne institucije, nego su se uključile i gospodarske kompanije. Valja, naime, imati na umu da umirovljenici u nekim zemljama raspolažu golemim bogatstvom, stvarajući dodatno prosperitetno tržište.

Demografske promjene

Starije osobe važni su članovi svakog društva. U odnosu prema njima govorimo i o samom društvu, pri čemu se važnost polaže na osiguravanje životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi, njihovim intelektualnim i fizičkim mogućnostima.

Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju da će do 2050. godine 20 posto ukupnoga svjetskog stanovništva biti starije od 60 godina. To je posljedica činjenice da udio starije populacije raste po stopi od 2,6 posto na godinu što je znatno više od stope rasta ukupnoga stanovništva koje raste po stopi od 1,1 posto.

U Europskoj uniji se računa da će EU u 2050. godini imati dva puta više starijih osoba nego djece. Takav scenarij nameće krupne zadaće i odgovornost vladama i biznisu, među kojima je posebno važno gdje pronaći nove generacije radnika koji će plaćati porez i podmirivati goleme društvene i pojedinačne potrebe. Sarah Harper, ravnateljica Instituta za starenje u Oxfordu, kaže da će u budućnosti većina ljudi doživjeti 70 godina, što je nekoć smatrano iznimno dubokom starošću.

Oblik klasične „piramide stanovništva“ koja je prikazivala velik broj mladih na dnu s vrlo malo starijih na vrhu, izmijenjen je. „Piramida je pretvorena u neboder,“ kaže profesorica Harper. „To će 21. stoljeće izmijeniti na način koji nismo mogli ni zamisliti.“. Ukratko, porast prosječnog trajanja života unio je pomutnju među one koji se trebaju brinuti o mirovinama i zdravstvenoj zaštiti, a vlade produžuju dob za umirovljenje te prebacuju odgovornost za štednju i investicije na pojedince.

Poseban problem predstavlja i činjenica da sve više stari kontingent stanovništva između 70 i 75 godina. Zanimljivo je – a istraživanja to pokazuju – kako među osobama starijim od 60 godina najbrže raste udio najstarije populacije tj. onih iznad 80 godina. U Hrvatskoj udio osoba iznad 65 godina iznosi trenutno više od 17 posto. Pretvorimo li to u neke brojke ispada da je riječ o populaciji koja čini više od 700.000 stanovnika.

Od „starog željeza“ do „srebrne generacije“

Taj svjetski demografski trend prisiljava i na drukčija razmišljanja o starijim osobama u svakom društvu, pa tako i u hrvatskom. Sve se više ističe kako starije osobe i umirovljenici nisu samo društveni trošak (i teret proračuna) kako ih se često doživljava, pa i tretira, već ih se sve učestalije i razboritije tretira kao značajan gospodarski čimbenik s velikim potencijalom.

To znači da se s puno više pozornosti treba ovaj dio stanovništva promatrati kao ozbiljan demografski i gospodarski izazov. Demografska i ekonomska istraživanja ukazala su na određene argumente koji se ne bi smjeli zanemarivati: starije osobe imaju određena financijska sredstva, imaju dosta vremena, žive duže i ima ih sve više. Starije osobe, koje najčešće u razvijenim društvima zovu seniorima, postaju stoga ciljna skupina budućnosti.

Već danas, na primjer u Njemačkoj, starosna skupina nazvana „srebrna generacija“ sudjeluje u trećini izdataka za privatnu potrošnju. Analize pokazuju da će se taj udio do 2050. povećati na 41 posto. Činjenica je da umirovljenici i ostale starije osobe danas duže i zdravije žive, to se odražava na ponašanje u potrošnji. Prošla su vremena kad se tu društvenu skupinu smatralo „starim željezom“ i kad nisu bili zanimljivi ni privrednim krugovima, a ni oglašivačkoj industriji. Proučavanje interesa i sklonosti starijih potrošača bit će u narednim godinama i desetljećima sve značajniji gospodarski čimbenik.

Neprepoznate mogućnosti

Određena istraživanja u svjetskim okvirima, napose u razvijenim industrijskim zemljama, pokazuju da starije osobe imaju (opravdano) utisak da privrednici (još) nisu shvatili ni prihvatili ove ozbiljne demografske promjene i da ne posvećuju dostatnu pozornost potrebama starijih generacija. Pritom je posebno važno naglasiti da starije osobe potrošnji pristupaju ponešto drukčije nego mlađi naraštaji. Njima je u prvom planu kvaliteta, kritičniji su i često zahtjevniji potrošači, a posebnu pozornost stavljaju na savjetovanje, razumijevanje i jednostavno rukovanje proizvodom. U tom smislu traže da se ponuda u većoj mjeri prilagodi njihovim stvarnim potrebama i (platežnim) mogućnostima na području proizvodnje i usluga.

Zanimljivo je da nadležne institucije sve češće upozoravaju na ove demografske i gospodarske promjene. Konkretno, da bi upozorile poduzeća na te krupne promjene i povećane mogućnosti demografskih promjena Ministarstvo obitelji i Ministarstvo gospodarstva u Njemačkoj startali su pred nekoliko godina s inicijativom „Starost kao gospodarski faktor“. Cilj je ove inicijative popraviti kvalitetu življenja starijih ljudi ali istodobno srednjeročno i na dugu stazu osigurati privredni uzlet i zaposlenost. Jednim udarcem dvije muhe!

Starije osobe i društvo

Prečesto se zaboravlja na iskustvo, mnogostruke vještine i mogućnost uključivanja starijih osoba u sve pore društvenoga života. Odlaskom u mirovinu velikom dijelu ljudi treće dobi ostaje dostatno vremena za šire uključivanje u raznovrsne aktivnosti. Bitno je stoga stvoriti preduvjete i jasne pretpostavke da se iskoriste ovi potencijali koji se smišljenom politikom mogu pretvoriti u dragocjene društvene i gospodarske resurse. Inicijativa njemačke vlade „Iskustvo je budućnost“ jasno usmjerava društveni fokus na umirovljenički korpus i otvara manevarski prostor za povećani angažman ljudi koji se osjećaju dovoljno fizički i mentalno sposobni da prenose svoja iskustva, znanja i stečene vještine. „Sijede glave“ počinju se ponovno u povećanoj mjeri cijeniti i poštivati.

Godinama je vladalo uvriježeno mišljenje da samo država treba brinuti o umirovljenicima i ljudima starije dobi. Sve se svodilo isključivo na pitanje “Što društvo može učiniti za seniore?”. Velike demografske i gospodarske promjene dovele su do promjene paradigme. Danas se postavlja pitanje drukčije i ono glasi: ”Što seniori mogu učiniti za društvo?”

Očito je da se u tim silnim promjenama nismo još snašli – ni društvo u cjelini, ni privredni subjekti koji nisu prepoznali mogućnosti i izazove koje pružaju ove promjene, a ni sami umirovljenici. Predstoji nam svima zajedno još jako mnogo posla kako bismo odgovorili na otvorena pitanja koja demografske i gospodarske promjene unose u život ljudi treće dobi. Ovo tim više što su izazovi sve veći, a materijalne mogućnosti i održivost mirovinskog sustava sve suženiji.

Izvor: mirovina.hr