Održan okrugli stol „Prevencija nasilja nad starijim osobama“ u Dubrovniku


Okrugli stol „Prevencija nasilja nad starijim osobama“ održan je u organizaciji Udruge „MI“ - Split u utorak, 25. travnja 2107., u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Okruglom su stolu nazočili predstavnici Grada Dubrovnika, Županije Dubrovačko-neretvanske, domova za starije i nemoćne, Zavoda za javno zdravstvo, Centra za socijalnu skrb, Caritasa, Crvenog križa i različitih organizacija civilnog društva, a koje u djelovanju imaju rad u interesu starijih osoba.

U prvom programskom dijelu, dr. Marija Mašanović iznijela je preporuke Svjetske zdravstvene organizacija o sprječavanju zlostavljanja starijih osoba. Prisutnima je prezentirala načine na koje je moguće počiniti nasilje nad starijim osobama. Nasilje može biti fizičko (ujedno je i u našem društvu najprepoznatljivije kao nasilje), psihičko, emocionalno, materijalno i financijsko, seksualno, zanemarivanje, uskraćivanje prava, itd.

O situaciji „na terenu“ govorile su predstavnice domova za starije i institucija koje skrbe o starijima. Iskustva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prezentirale su Katarina Kola, predstavnica Odjela za odrasle osobe Centra za socijalnu skrb Dubrovnik i Mirjana Vujnović, predstavnica Doma za starije osobe Domus Christi. O stanju u Splitsko-dalmatinskoj županiji govorila je Marina Elez Urlić, predstavnica Odjela za odrasle osobe Centra za socijalnu skrb Split. Konačno, o situaciji u Zadarskoj županiji govorila je Jelena Milin, predstavnica Doma za starije osobe Sv. Frane Zadar.

Zanimljiva je činjenica koju su istaknule sve govornice, a to je da u Hrvatskoj ne postoje podaci koji govore o broju slučajeva nasilja nad starijim osobama, što je značajna prepreka u procesu prevencije i edukacije. Razlozi tome su različiti. Možda najznačanije, starije osobe rijetko prijavljuju nasilje koje trpe, a nerijetko se i nakon prijave predomisle, posebno ako se radi o nasilju unutar obitelji. 

Pitanje o nasilju nad starijim osobama u domovima za starije i nemoćne otvorilo je prostor da se uključeni potuže na različite kriterije koje moraju zadovoljiti domovi u privatnom i državnom/županijskom vlasništvu. Naime, kako ističu, ured pravobraniteljice u državne domove ima ovlasti doći u nenajavljenu kontrolu standarda rada. Navode kako su ti standardi visoki, što znači da standard kvalitete njege i skrbi u tzv. državnim domovima neprestano treba biti održavan i zadovoljen. S druge strane, problematičnim smatraju to što ured pravobraniteljice nema pravo održavati jednaku razinu supervizije nad domovima za starije u privatnom vlasništvu, što zna dovesti do inferiornog standarda kvalitete skrbi i njege.

U ovom smislu, osobe u domovima mogu biti izložene zlostavljanju na različite načine. Pretjerana ili pak nedovoljna administracija lijekova, uskraćivanje boravka na svježem zraku, vezivanje osobe za krevet, obroci ispodprosječne kvalitete i sl. često se ne smatraju nasiljem, a to svakako jesu, ističu prezenterice.

Svi su se prisutni složili kako je unutar zajednica nužno osmisliti način na koji se starijim osobama može omogućiti pravna i socijalna zaštita, a prvenstveno ih ohrabriti da se o svojim pravima raspituju i da traže njihovo poštivanje.

Okrugli stol je održan u sklopu projekta "Zaštita starijih osoba razmjenom iskustva i znanja stručnih osoba te putem edukativnih, savjetodavnih i promotivnih aktivnosti" kojeg provodi Udruga "MI" - Split u partnerstvu s udrugom Dalmatinski potrošač i Udrugom socijalnih radnika Zadar. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.