Nacionalno vijeće za umirovljenike traži povećanje mirovina

Nakon što je 1. veljače potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike, u četvrtak je održana konstituirajuća sjednica na kojoj je za predsjednika tog vijeća izabran Ante Gavranović iz Matice umirovljenika te su izložene ključne mjere za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, a kao jedna od važnijih istaknuto je hitno jednokratno povećanje mirovina. Za potpredsjednika Nacionalnog vijeća izabran je pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Marinko Papuga.

Vijeće je sastavljeno od 12 predstavnika i to od četiri iz Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, podsjeća u priopćenju Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH). Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasili kao ključne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba.

Kao jedna od važnijih mjera istaknuto je hitno jednokratno povećanje mirovina i to najmanje 10% za mirovine do 2000 kuna, 7,5% za mirovine od 2001 do 3800 kuna te povećanje od 5% za mirovine od 3801 do 6000 kuna. Zahtijevaju i hitnu korekciju formule usklađivanja mirovina i to usklađivanje za sto posto vrijednosti povoljnijeg indeksa kako realne vrijednosti mirovina ne bi pale za 30% u odnosu na plaće, što se unaprijed predodređuje.

Budući da se kao veliki problem pokazao način obračuna dodatnog doprinosa na mirovine za zdravstveno osiguranje, jedan od zahtjeva je njegova hitna korekcija na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5664 kune), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Nužno je, smatra Vijeće, što prije korigirati način obračuna drugog dohotka za umirovljenike, tako da se porez na drugi dohodak obračunava kao i prvi, točnije da se porezna stopa umanjuje za 50 posto.

S ciljem usporavanja siromašenja umirovljenika i starijih osoba nužno je, poručuju, što prije uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1500 kuna. Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, potrebno je, ističu, što žurnije uvesti tzv. nacionalnu (socijalnu) mirovinu koja bi se isplaćivala iz proračuna i ne bi bila viša od minimalne mirovine. 

Izvor: www.vijesti.hrt.hr