Porast broja starijih osoba udvostručit će zdravstvene troškove

Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu u Hrvatskoj je u 2011. iznosio 17,7%, a stručnjaci procjenjuju da je do 2014. njihov udio narastao na 18,6%. Taj stalni uzlazni trend pokazuje kako bi se troškovi u zdravstvu mogli za desetak godina udvostručiti ne prilagodi li se sustav demografskim promjenama i starijoj populaciji s rastućim zdravstvenim potrebama.

Projekcije upućuju da će do 2025. u Hrvatskoj udio starijih od 65 godina dosegnuti visokih 27,4%, a zbog duljega životnog vijeka porast će i udio kroničnih bolesti, koje danas čine 70% svih bolesti, istaknuto je na nedavnom Hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu u Opatiji. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar navodi: "Po projekciji za 2014. godinu, u Hrvatskoj očekivano trajanje života pri rođenju za oba spola iznosi 77,6 godina. Za žene je to 80,5 godina, a za muškarce 74,6 godina."

O ubrzanoj demografskoj promjeni govori i podatak da se u deset godina udvostručio udio stogodišnjaka, tj. osoba iznad 95 godina. 

- Dok je 2001. godine stogodišnjaka bilo 1455 (1132 žena i 323 muškaraca), popis stanovništva iz 2011. pokazao je da ih je bilo 2201 (1719 žena i 482 muškaraca), što pokazuje da se u deset godina njihov broj u društvu povećao za 51%, kaže Tomek Roksandić.

Racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje trebale bi pridonijeti upravo mjere gerontološke zaštite, koje bi se provodile u lokalnoj zajednici u skladu s potrebama i funkcionalnom sposobnošću starih osoba, navode stručnjaci. Ključnu bi ulogu u tome trebali imati gerontološki timovi sastavljeni od liječnika obiteljske medicine i medicinske sestre, dodatno educiranih iz gerontologije, koji bi usko surađivali s gerontološkim timovima pri zavodima za javno zdravstvo. 

Model uključuje i razvoj gerontoloških centara s dnevnim boravcima za starije i bolesnike s Alzheimerovom bolešću, gerontoservice za pomoć u kući te savjetovalištva za starije, ali i sudionike izvan sustava zdravstva i socijalne skrbi, poput zaklada i udruga za pomoć starijima, vjerskih zajednica itd. 

- Procjenjuje se da se 25% troškova unutar zdravstvenog sustava može preusmjeriti mjerenjem i upravljanjem ishodima liječenja, pa bi se zdravstvo od usmjerenosti na kontrolu troškova trebalo okrenuti prema ishodima liječenja, smatra Sani Pogorilić iz Inovativne zdravstvene inicijative. 

Izvor: www.vijesti.hrt.hr