Prevencija moždanog udara

Oko 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu doživi moždani udar, od kojih šest milijuna umre od posljedica moždanog udara. U dvije trećine bolesnika ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok je kod trećine bolesnika onesposobljenost trajna.

Obilježavanjem Hrvatskog dana moždanog udara, 21. lipnja, želi se upozoriti građanstvo na važnost preventivnih aktivnosti i promovirati zdravi životni stil, liječenje i ranu rehabilitaciju osoba koje su doživjele moždani udar.

Prevencija moždanog udara
Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila. Zdrav način prehrane i redovita tjelesna aktivnost imaju presudnu ulogu u prevenciji od moždanog udara. Sekundarna prevencija ubraja i kiruršku terapiju. Ako se dopplerom ustanovi da je krvna žila u vratu sužena više od 70%, onda se ona mora operirati jer su istraživanja pokazala da mnogo bolju prognozu imaju osobe koje su operirane od onih koji su dobivali samo lijekove. Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara: povišen krvni tlak, pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost i debljina, neregulirana šećerna bolest (dijabetes), bolesti srca, stres i starija dob.
Pri sprječavanju moždanog udara, važno je držati se sljedećih preporuka:
1. Upoznati osobne rizične čimbenike: visok krvni tlak, dijabetes i visoki kolesterol u krvi.
2. Biti tjelesno aktivni i redovito vježbati.
3. Odlučiti se za uravnoteženu pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem te niskim udjelom soli da bismo bili zdravi i održali krvni tlak urednim.
4. Ograničiti konzumaciju alkohola.
5. Izbjegavati duhanski dim. Pušači – potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja.
6. Naučiti prepoznati znakove koji prethode moždanom udaru i kako reagirati kada se oni pojave.


Najčešći simptomi moždanog udara
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
• naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
• gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
• omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Upozoravajući znaci prije moždanog udara
Određenom broju moždanih udara prethode „upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Funkcije koje se ne primjenjuju - gube se!
Svakodnevna i raznovrsna stimulacija je tajna dugovječnosti mozga. Nove stvari stimuliraju radnu memoriju i regije mozga koje su odgovorne za procesiranje informacija i zapamćivanje. Učenje novog plesa, stranog jezika, šah, novi hobi jednostavne su vježbe mozga – važno je stalno usavršavanje u nečemu, a još je uspješnije ako volite to što radite. Potaknite svoju kreativnost - mijenjajte navike, izbjegavajte rutinu! Pronađite vrijeme za fitness mozga 15 minuta dnevno četiri puta tjedno. Družite se s obitelji, razvijajte nova prijateljstva i poznanstva, putujte i istražujte.

Izvor: stampar.hr