Mladi migriraju u susjedstvo Splita

Split sve više postaje destinacija, a sve manje grad, a da je to tako, najbolje se vidi u gradskoj jezgri. Dok su se po pjacetama i kalama Geta do prije koje desetljeće igrala pusta djeca, a škola "Dobri" pucala po šavovima od prevelikog broja đaka, sada je to scena koja se rijetko viđa.

Split, nema nikakve sumnje, postaje turistički hit zbog čega rastu cijene nekretnina u središtu grada, ali istodobno (i to dobrim dijelom baš zbog toga), naročito njegov stari dio, gubi mlado stanovništvo koje se u potrazi za jeftinijim kvadratima seli na gradsku periferiju, ali i dalje, u obližnji Solin, Kaštela i Podstranu.

Ti su gradići i općine praktički spojeni sa Splitom (i manje udaljeni od nekih administrativnih dijelova Grada Splita, poput Slatina i Srinjina), a tamo su cijene nekretnina bitno povoljnije, a kvaliteta života čak, svjedoče oni koji su promijenili adresu, i bolja. Posebno se to odnosi na Solin, koji puno ulaže u školstvo i sadržaje za mlade.

Prema podacima iz 2014., u Splitu je te godine rođeno 1557 djece, a umrlo 282 čovjeka više – čak 1839 ljudi, što je dovelo do bitno manjeg prirodnog prirasta (15% manje rođenih nego umrlih). Samo nekoliko kilometara dalje, u Podstrani, potpuno drukčija priča: 102 novorođena što Podstrani priskrbljuje epitet najmlađe općine u Hrvatskoj.

S druge strane Splita, smjestio se, pak, Solin – najmlađi grad u Hrvatskoj – s 291 rođenih, što je 62% više u odnosu na 179 umrlih te godine. I obližnja Kaštela bilježe 44 posto više rođenih nego umrlih (400 prema 277).

Očito su i u gradskoj upravi svjesni ovih promjena, pa je tako zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević naručio demografsku analizu grada Splita od dr. Stjepana Šterca iz Geografskog odsjeka zagrebačkog PMF-a, koji se zadnjih dana spominje i kao izgledni ministar novoga ministarstva demografske obnove.

Štercova demografska analiza Splita potvrdila je ono što smo zapravo već i znali – nepovoljan demografski trend u našem gradu. Pokazala je da Split bilježi depopulaciju ukupnog stanovništva, negativnu migracijsku bilancu, prirodni pad i izumiranje stanovništva, veliku prosječnu starost stanovništva..., a gradska se uprava stoga obvezala da će definirati revitalizacijsku koncepciju, uvesti prvi u Hrvatskoj registar stanovništva i planski usmjeravati demografske potencijale u funkciji razvoja grada.

„Studija je početni korak u aktivnom upravljanju demografskim razvitkom grada. Split je prvi u Hrvatskoj pitanju demografskog razvoja pristupio na ovakav način, dignuvši tu problematiku na vrlo ozbiljnu razinu. Vrlo je bitno shvatiti značenje ove problematike u koncepciji planiranja daljnjega gospodarskog i prostornog razvoja Splita. To je temeljno pitanje budućnosti i opstojnosti grada“ – zaključio je zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević.

izvor: slobodnadalmacija.hr