palijativna skrb

Pravo na dostojanstven život ali i na dostojanstvenu smrt, trebao bi imati svatko. Nažalost, u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji tim se luksuzom mogu rijetki pohvaliti. Koliko god je teško preživjeti, u Dalmaciji još teže dostojanstveno umrijeti jer ustanova koje će pružiti utočište i pomoć umirućim bolesnicima jednostavno – nema.

Hrvatska je jedina u Europskoj uniji koja nema palijativnu skrb uključenu u zdravstveni sustav, upozorilo je Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu. 

Organiziran oblik zdravstvene zaštite najtežih kroničnih, neizlječivih i umirućih bolesnika sve je potrebniji Hrvatskoj, u kojoj je 20 posto stanovnika starije od 65 godina, upozorava Društvo, koje obilježava 20. obljetnicu rada.

U proteklih nekoliko godina, u medijima, javnosti i u stručnim krugovima sve više čujemo izraze poput palijativna skrb ili palijativna medicina. S jedne strane čini se da je došlo do „nagle“ popularizacije palijativne skrbi, međutim skretanje pozornosti na problematiku palijative je rezultat dugogodišnjeg rada Hrvatskih stručnjaka entuzijasta na tom području. Iako se sve više priča o palijativnoj medicini ili skrbi, njena realizacija na svima razinama (edukacija, zakoni, resursi, organizacija) zaostaje iza svjetskih trendova.

Zbog demografskih promjena, karakteriziranim starenjem stanovništva, sa sve većim udjelom stanovnika starijih od 65 godina kao i onih sa 95 godina, očekivati je porast broja teških kroničnih bolesnika, onkoloških, onih s demencijom i umirućih.

Poznati časopis „The Economist“ analizirao je i rangirao sustave palijativne skrbi u svijetu. Analiza obuhvaća palijativne sustave 80 država u kojima živi ukupno 85% svjetske populacije i 91% starijih od 65 godina. Na popisu nema Republike Hrvatske…

U skladu s Mrežom javne zdravstvene službe HZZO će ubuduće ugovarati koordinatore za palijativnu skrb kao i mobilne palijativne timove...