S obzirom da životni tempo ne ostavlja dovoljno vremena da se pripremimo za mirovinu, nerijetko zamišljamo kako se opuštamo uz svoje hobije, putujemo i slično, no istina je da većina novih imirovljenika ostane zatečena i ne zna što i kako dalje.
Iz mjeseca u mjesec sve je veći broj umirovljenika kojima ovrhovoditelji poput HRT-a, telekoma i komunalnih tvrtki, banaka blokiraju račune, pa time i mogućnost raspolaganja zasluženim mirovinama. Mnogi od njih tada se nađu u vrlo teškoj situaciji koju je jedino moguće riješiti na način kako ćemo pokušati što jednostavnije i sažetije opisati.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje našao je u svojim bazama 20.878 osiguranika za koje vlasnici tvrtki godinama nisu plaćali doprinose. Fiktivna su to poduzeća osnovana prije deset, petnaest i više godina, koja su služila samo za jednu svrhu – da radnicima koji su prijavljeni kao njihovi zaposlenici teče mirovinski staž, neovisno o tome što za njih nisu uplaćivali nikakve doprinose.
Na 1,4 milijuna zaposlenih dolazi 1,2 milijuna umirovljenika, što znači da jednog umirovljenika finacira svega 1,14 zaposlenih. Ipak, ministar Mirando Mrsić uvjerava kako je sustav održiv, a broj umirovljenika neće rasti, ali hoće broj zaposlenih.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je u utorak kako je Vlada osigurala stabilnost mirovina, a mjere koje se donose trebaju pridonijeti da mirovinski sustav bude transparentniji i jeftiniji.
Prezentacija održivost mirovinskog sustava u rh 2015.-2060. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostupna je ovdje.
Umirovljenici koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu i nastavili raditi ili se nakon nekog vremena zaposle do polovice punog radnog vremena (do 4 sata) primat će od HZMO-a svoju zasluženu mirovinu, a od poslodavca dogovorenu plaću.
Je li mirovinski sustav stabilan unatoč nepovoljnom omjeru umirovljenika i zaposlenika? Tko će imati pravo na profesionalnu mirovinu, a tko na zajamčenu braniteljsku mirovinu i koje novosti u mirovinskom osiguranju Vlada namjerava uvesti tijekom godine?
POVODOM izjava ministra rada i mirovinskog sustava, u kojima hvali održivost hrvatskog mirovinskog sustava, te kao dugoročno rješenje najavljuje povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup,
Radnici koji su u mirovinu odlazili u prošloj godini u prosjeku su bili stariji pet mjeseci nego oni umirovljeni 2011. Zbog pooštrenih uvjeta u invalidsku mirovinu otišlo je 3.475 građana, 10 tisuća manje nego 2009.
Zakonom o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu ostvaruju osiguranici kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U tzv. prijelaznom razdoblju (do kraja 2029. godine) pravo na starosnu mirovinu uz navršenih 15 godina mirovinskog staža imaju i žene koje u 2015. godini proslave 61 godinu i 3 mjeseca života.
Mirovinski sustav zapeo je u tranziciji na pola obavljena posla: zadnjim izmjenama učinjen je korak prema većoj financijskoj održivosti, no to nije dovoljno ni za buduće umirovljenike, ni za državni proračun.
Provjerite kroz sustav e-Građani! Od kraja prošle godine u sustavu e-Građani omogućen je uvid o podatke o obračunatim ustegama iz mirovinskih primanja putem osobnog korisničkog pretinca. Podaci sadrže ustege iz Obavijesti o mirovinskim primanjima za određeni mjesec razrađene prema vrsti i ukupnoj svoti ustege, mjesečnoj svoti ustega u kunama, nazivu pravne osobe ili imenu i prezimenu ovrhovoditelja/vjerovnika i broju računa te broju dokumenta.
