Projekt "Aktivna i kvalitetna starost"


Projekt „Aktivna i kvalitetna starost“ financiran je bespovratnim sredstvima ESF u okviru poziva Pridruži se - Aktivni u mirovini. Cilj poziva je jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Nazovite nas i pridružite se!

Udruga "MI" - Split
kontakt osoba Lea
021/329 130
Sv. Jeronim Kaštela
kontakt osoba Bernarda
021/495 961
GDCK Solin
kontakt osoba Buga
021/244 411
Vita Plus Podstrana
kontakt osoba Kristina
091/444 0976

 

Koje aktivnosti vam nudimo?

Osim u Splitu, Kaštelima i Solinu projektne aktivnosti socijalnog uključivanja odvijati će se i u Podstrani te na širem području Solina u općinama Muć, Dugopolje i Klis. Projektnim aktivnostima planirano je uključivanje 300 umirovljenika koji će na razne načine dobiti besplatne usluge i podršku kroz lokalne programe aktivnog starenja. Cilj projekta je utjecati na povećanje socijalne uključenosti a time i kvalitete života umirovljenika na širem području Splita.

Niste sigurni što trebate napraviti?

Potrebna vam je informacija ili kontakt?

Nazovite nas!

Pravna suradnica za pitanja starijih osoba u Udruzi "MI" - Split, Nela Kovačević, pripremila je izlaganje o temeljnim obilježjima oporuke.

Tijekom starije dobi dolazi do opadanja kognitivnih funkcija. Postoje mnoge predrasude vezane uz pamćenje starijih osoba. Često se može čuti kako starije osobe zaboravljaju, kako su senilne i sl. Istina je da nakon odrasle dobi dolazi do nekih nepopravljivih promjena u pamćenju koje nisu nadoknadive. Današnji način života odbija nam sve predrasude i stereotipe koji postoje u društvu, odnosno, stereotipi postoje ali se s vremenom umanjuju. Starije osobe su bolje u svom mentalnom, kognitivnom i fizičkom stanju. Puno više nego što su to bile prije.

Samoća predstavlja jednu od najčešćih „bolesti“ današnjice. Suvremeni ubrzani način života i, možda, nedostatak slobodnog vremena djeluje na čovjekovo psihičko stanje. Kada se govori o samoći, starije osobe su te koje su posebno osjetljive na usamljenost i izolaciju. Sve to na jedan način šteti njihovu zdravlju kako psihički tako i fizički. Razna istraživanja potvrđuju ovu teoriju. Dakle, dokazano je da usamljenost utječe na povećanje krvnog tlaka i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

U sustavu generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup mirovinskog osiguranja) imate parvo na starosnu mirovinu kada navršite 15 godina mirovinskog staža (muškarci i žene) i 65 godina života, ako ste muškarac. Ako ste žena, starosnu mirovinu u 2019. godini možete zatražiti ako ste navršili 62 godine i 4 mjeseca života.

Proces starenja predstavlja normalnu pojavu u ljudskom životu, ali isto tako važno je konstantno unapređivati zdravlje i očuvati funkcionalne sposobnosti. Kada govorimo o funkcionalnoj sposobnosti, riječ je o sposobnosti pojedinca za obavljanje svakodnevnih aktivnosti koje osiguravanju primjereno kvalitetno življenje, a isto tako obuhvaćaju biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje.

Kada je riječ o odlasku u prijevremenu starosnu mirovinu, Vlada je od 1. siječnja 2020. godine ukinula postupno podizanje starosne dobi kao uvjeta sa 60 na 62 godine života. Također, postupno izjednačavanje starosne dobi za žene u odnosu na muškarce produžuje se od 2026. do 2029. godine, odnosno po tri mjeseca ubrzanja godišnje umjesto četiri. Najvažnije od svega, umanjenje prijevremene starosne mirovine, takozvana penalizacija, smanjeno je s prijašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u prijevremenu mirovinu.

Životni vijek čovjeka u suvremenom svijetu znatno se produljio slijedom boljih ekonomskih uvjeta, kvalitetnije prehrane, napretka medicine i slično. Očekivano, u skladu s produljenjem životnog vijeka, uočen je i evidentiran veći broj kroničnih bolesnika oboljelih od bolesti koje su tipične za stariju životnu dob. Jedna od kroničnih bolesti vezanih uz stariju dob je demencija.

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku starosne mirovine (ostvarene prema općem propisu - ZOMO-u) i korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena ne obustavlja se isplata mirovine.

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine dodatak na mirovinu. Dodatak se utvrđuje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i određuje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27%, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27%. Od 1. siječnja 2012. dodatak je sastavni dio mirovine.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.