Projekt "Aktivna i kvalitetna starost"


Projekt „Aktivna i kvalitetna starost“ financiran je bespovratnim sredstvima ESF u okviru poziva Pridruži se - Aktivni u mirovini. Cilj poziva je jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Nazovite nas i pridružite se!

Udruga "MI" - Split
kontakt osoba Lea
021/329 130
Sv. Jeronim Kaštela
kontakt osoba Bernarda
021/495 961
GDCK Solin
kontakt osoba Buga
021/244 411
Vita Plus Podstrana
kontakt osoba Kristina
091/444 0976

 

Koje aktivnosti vam nudimo?

Osim u Splitu, Kaštelima i Solinu projektne aktivnosti socijalnog uključivanja odvijati će se i u Podstrani te na širem području Solina u općinama Muć, Dugopolje i Klis. Projektnim aktivnostima planirano je uključivanje 300 umirovljenika koji će na razne načine dobiti besplatne usluge i podršku kroz lokalne programe aktivnog starenja. Cilj projekta je utjecati na povećanje socijalne uključenosti a time i kvalitete života umirovljenika na širem području Splita.

Niste sigurni što trebate napraviti?

Potrebna vam je informacija ili kontakt?

Nazovite nas!

Istraživanje koje je proveo Eurofond pokazuje da radnici iz bogatijih zemalja pristaju raditi i nakon umirovljenja jer su u odličnoj psihofizičkoj formi, dok u manje bogatim zemljama umirovljenici rade kako bi preživjeli.

Mirovine za kolovoz bit će isplaćene danas umirovljenicima i umirovljenicama iako je dio njih mirovine već dobio, ovisno u kojoj su banci. Na račune svih 1,24 milijuna tuzemnih i inozemnih, općih i povlaštenih korisnika i korisnica sjest će ”povišica” od 1,41 posto kao rezultat drugog ovogodišnjeg redovnog usklađivanja.

U sustavu generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup mirovinskog osiguranja) imate parvo na starosnu mirovinu kada navršite 15 godina mirovinskog staža (muškarci i žene) i 65 godina života, ako ste muškarac. Ako ste žena, starosnu mirovinu u 2019. godini možete zatražiti ako ste navršili 62 godine i 4 mjeseca života.

Kada je riječ o odlasku u prijevremenu starosnu mirovinu, Vlada je od 1. siječnja 2020. godine ukinula postupno podizanje starosne dobi kao uvjeta sa 60 na 62 godine života. Također, postupno izjednačavanje starosne dobi za žene u odnosu na muškarce produžuje se od 2026. do 2029. godine, odnosno po tri mjeseca ubrzanja godišnje umjesto četiri. Najvažnije od svega, umanjenje prijevremene starosne mirovine, takozvana penalizacija, smanjeno je s prijašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u prijevremenu mirovinu.

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku starosne mirovine (ostvarene prema općem propisu - ZOMO-u) i korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena ne obustavlja se isplata mirovine.

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine dodatak na mirovinu. Dodatak se utvrđuje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i određuje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27%, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27%. Od 1. siječnja 2012. dodatak je sastavni dio mirovine.

Premijer Andrej Plenković na današnjoj je sjednici Vlade za jesen najavio mirovinsku reformu. Iako se o reformi zasad ne zna previše, neke informacije počele su se pojavljivati u medijima pa je Jutarnji list danas objavio par detalja. Reforma bi, ako se stvari budu razvijale po Vladinu planu, u potpunosti trebala krenuti s 1. siječnjem iduće godine.

Prilikom donošenja prijedloga proračuna za 2016. Vlada je objavila i reformski program kojim bi se trebale smanjiti makroekonomske ravnoteže i obuzdati dug. Jedna od bitnih točaka programa je i reforma mirovinskog sustava koja predviđa dodatno pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovnu.

Loša demografska slika u ruralnim krajevima u brojnim državama Europske unije, problemi poljoprivrednika alpske regije te rasprava o tome može li Zajednička poljoprivredna politika pružiti snažniju podršku europskom poljoprivrednom modelu u 21. stoljeću, bile su samo neke od tema sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj održane u Bruxellesu, kojoj su nazočili predstavnici Vijeća i Komisije.