Novosti

Čovjek sa zlatnom rukom

Čovjek sa zlatnom rukom

Čovjek sa "zlatnom rukom" donirao je krv koja je spasila 2 milijuna beba. Kad je James Harrison imao 14, bio je jako bolestan. Jedno plućno krilo moralo mu je biti uklonjeno, a trebao je i puno krvi.

Provedene aktivnosti

Ante Gavranović: Stariji kao sve brojnija populacija nameću novo pitanje – Što seniori mogu učiniti za društvo?

Ante Gavranović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, govori o...

  • Ruj 20
  • Hits 1704
Prevarantice starici ukrale preko 15.000 kuna

Policija traga za nepoznatim ženskim osobama koje su na prijevaran način oštetile 87-godišnju...

  • Stu 23
  • Hits 1760
Održan je prvi tjedan besplatnih radionica u ožujku u sklopu projekta "Aktivna i kvalitetna starost"

Tijekom prvog tjedna ožujka, održano je 10 besplatnih aktivnosti za umirovljenike na području...

  • Ožu 07
  • Hits 703
ŽENE U MENOPAUZI Nadomjesna hormonska terapija povećava rizik za pojavu raka jajnika

Nadomjesna hormonska terapija povećava rizik za pojavu raka jajnika, pokazalo je znanstveno...

  • Velj 19
  • Hits 2286

Izdvojeno

Zašto su starije osobe često žrtve prijevara?

Zašto su starije osobe često žrtve prijevara?

Iako prevaranti u pravilu ne biraju koga će opljačkati, činjenica jest da žrtvama takvih radnji češće postaju starije osobe nego mlađe. Zanima nas postoji li za to objašnjenje.
  • Stu 25
  • Hits 3827
Koristite začinsko bilje kako biste smanjili unos soli u organizam

Koristite začinsko bilje kako biste smanjili unos soli u organizam

Dan „Više bilja, manje soli“ obilježava se 29. kolovoza, s ciljem skretanja pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanja u inicijativu za smanjenje udjela soli u...

  • Ruj 03
  • Hits 3560

 

330 kuna mjesečno potrebno  da se
organizira pomoć u kući i dostava hrane za jednu kampanja3stariju teže pokretnu osobu.
120 kuna mjesečno potrebno  da joj se
organizira mjesto za druženje i savjetovanje.
Pozivamo vas da uplatom donacije
uljepšate starijoj osobi:
dan (15 kn), tjedan (105 kn)
ili prema svojoj želji.

kampanja

Gubitak pamćenja je loš predznak

Problemi s pamćenjem kod starijih ljudi, osobito onih visokog obrazovanja, indikator su znatno povećanog rizika od moždanog udara utvrdila je nova velika nizozemska studija. Rezultati istraživanja u kojem je 9.000 sudionika iz Rotterdama praćeno više od 20 godina pokazali su da je kod akademski obrazovanih ljudi koji imaju poteškoća s pamćenjem rizik od moždanog udara čak 39 posto veći nego kod ljudi nižeg obrazovanja koji imaju isti problem.


Stručnjaci smatraju da se to može objasniti na sljedeći način: poznato je da je obrazovanje faktor zaštite od demencije. Činjenica da netko pokazuje znakove lošeg pamćenja unatoč visokom obrazovanju pokazuje da taj faktor više ne djeluje, odnosno da je probijena zadnja crta obrane od kognitivnog propadanja. Drugim riječima, slaba memorija može biti znak toga da su u mozgu uznapredovali neki opasni procesi koje učenje ne može kompenzirati.

Svi sudionici nizozemske studije bili su zdravi i stariji od 55 godina. U upitniku su svi odgovarali na pitanje imaju li problema s pamćenjem. Kroz 20 godina istraživanja, do 2012. u skupini su zabilježena 1.134 moždana udara. Analizom podataka stručnjaci sa Sveučilišta Erasmus otkrili su da postoji povezanost između ranije prijavljenih poteškoća s pamćenjem i povećanog rizika od udara. No ovaj rizik bio je osobito visok kod osoba visokog obrazovanja.

Voditelj studije, profesor neuroepidemiologije Arfan Ikram, rekao je da je obrazovanje važan faktor u sposobnosti mozga da se bori protiv kognitivnog propadanja, uključujući demenciju. Ova sposobnost, poznata kao kognitivna rezerva, obično se gradi tijekom djetinjstva i mladosti, a smatra se da štiti mozak od oštećenja.

'Kod ljudi visokih razina obrazovanja sporije dolazi do oštećenja mozga i razvoja demencije. No ako se počnu žaliti na pamćenje, to znači da je mehanizam zaštite otišao. To može biti pokazatelj toga da su dostigli uznapredovalo stanje kada kognitivne rezerve više ne mogu kompenzirati propadanje', rekao je Ikram.

Moždani udar najveći je ubojica u Hrvatskoj

Moždani udar brz je gubitak moždanih funkcija zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Najčešće nastaje kada neki ugrušak u žilama blokira dotok krvi u određeni dio mozga ili zbog krvarenja. Zahvaćeno područje mozga ne može funkcionirati, a posljedice su brojne – od paralize nekih dijelova tijela do gubitka određenih osjetilnih i kognitivnih sposobnosti.

Moždani udar prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalidnosti, a drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta. Čimbenici su rizika starija životna dob, visok krvni tlak, preboljeli moždani udar, dijabetes, visok kolesterol i pušenje. tportal.hr