Lijekovi nisu roba i mjesto im je u ljekarni, a pacijentima ih radi njihove sigurnosti trebaju izdavati stručne osobe koja su za to obučene, poručuju Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo i zagrebački Farmaceutsko-biokemijski fakultet u povodu liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj.


Novim pravilnikom, koji je donesen prije desetak dana, omogućeno je da se bezreceptni lijekovi prodaju u posebno registriranim tzv. specijaliziranim prodavaonicama, u kojima nije obvezna prisutnost magistara farmacije već je dovoljan farmaceutski tehničar, što je u suprotnosti sa Zakonom o ljekarništvu, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan.

Trenutno se radi o 160 od ukupno 450 registriranih bezreceptnih lijekova koji se mogu prodavati izvan ljekarni, a mi smatramo da lijekovi nisu roba i da se trebaju izdavati isključivo u ljekarnama pod nadzorom magistara farmacije. Želimo ukazati na probleme i opasnosti koje takva odluka predstavlja za sigurnost pacijenata, kazao je Porotlan.

S druge strane, prodaja bezreceptnih lijekova važan je dio prihoda svake ljekarne s obzirom na uvjete u kojima posluju, s odgodama plaćanja i do 300 dana.

"U takvoj nam je situaciji svaki prihod važan. Imamo iskustva zemalja poput Argentine i Paragvaja, koje su prije 10-ak godina bezreceptne lijekove pustile izvan ljekarni, što je dovelo do propasti velikog broja ljekarni i nedostupnosti lijekova, a sve zato da bi se nekom trgovačkom lancu omogućio profit koji njemu ništa ne znači", kaže Portolan.

Ljekarnici se zalažu za izmjene Zakona o lijekovima i Pravilnika o uvjetima za otvaranje specijaliziranih prodavaonica jer smatraju su suprotni Zakonu o ljekarništvu i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Angažirali su i dva pravna tima te planiraju zatražiti ocjenu zakonitosti pravilnika i ocjenu ustavnosti zakona.

Portolan ističe kako se bezreceptni lijekovi trenutno prodaju u 137 specijaliziranih prodavaonica koje nitko ne kontrolira, pa se često ne poštuju zakonski propisi po kojima lijekovi ne smiju biti izloženi kroz samoposluživanje već ih mora izdavati stručna osoba.

Izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva Maja Jakševac Mikša istaknula je kako je do liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova došlo jer se smatralo da će lijekovi tako postati dostupniji pacijentima, da će biti jeftiniji i predstavljati manji trošak za zdravstvene sustave, no rezultiralo je padom stručnog nadzora nad lijekovima i porastom neispravne primjene lijekova.

Tako je u lani u Švedskoj, koja je tržište bezreceptnih lijekova liberalizirala 2009., zabilježen povećani broj trovanja paracetamolom za 60 posto u odnosu na 2006. godinu, pa je tamošnja agencija za lijekove donijela uredbu po kojoj se od 1. ožujka 2015. povlači prodaja paracetamola izvan ljekarni.

Slično je i u Danskoj, gdje se nakon liberalizacije prodaja paracetamola udvostručila, a broj pacijenata koji su završili na bolničkom liječenju zbog trovanja povećao za 74 posto. Probleme ima i Velika Britanija koja zbog trovanja paracetamolom godišnje bilježi 30.000 hospitalizacija i 150 smrtnih slučajeva.

U 13 zemalja EU bezreceptni lijekovi se prodaju isključivo u ljekarnama, a među njima su Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska i Slovačka, dok je u nekim zemljama broj lijekova izvan ljekarni vrlo mali, istaknuto je na skupu. Izvor: slobodnadalmacija.hr