• Lakši pristup javnim uslugama na internetu za osobe s invaliditetom i starije

    Europski parlament u studenom je izglasao pravilo koje kaže da će internetske stranice i aplikacije tijela javne...

Nazovite nas

 Udruga "MI"-Split 021/329 130
 Centar Zlatno doba

021/398 722

 Pomoć u kući
  • "Francuski paradoks" i resveratrol

    "Francuski paradoks" se odnosi na pojavu da je kod Francuza manja smrtnost i obolijevanje od bolesti srca i krvnih...

Aktivno starenje

Mirovinska zaštita

Pomoć i njega

Pomoć u kući

Putovanje

Smještaj i skrb

Socijalna skrb

Zdrav život

Zdravstvena skrb

Zdravstvene usluge

Nudimo za vas...

Nudimo vam informacije prilagođene svačijim potrebama. Ovdje možete uvijek pronaći nešto za sebe.

  • Zdravstvo
  • Socijalna skrb
  • Pravo
  • Pomoć u kući
  • Kultura
  • Obrazovanje...

Niste sigurni što trebate napraviti?

Potrebna vam je informacija ili kontakt?

Nazovite nas!

Kralježnica je potporni stup našeg tijela kojeg čine 33 odnosno 34 kralješka. Omogućuje nam uspravni stav, a kralješci oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živca za ruke i noge. Sastoji se od hrskavičnih kolutova (intervertebralnih diskusa) koji omogućuju pokretanje kralješka, a povezana je brojnim mišićima, živcima i ligamentima. 

Dom i obitelj dvije su ključne riječi koje obilježavaju život svakog čovjeka. Nekad bolji, nekad gori, ali su naši. Obilježavaju čovjekovu prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošla sam mnogo tuđih domova, upoznala mnoge obitelji, dijelila s njima većinom teške trenutke i sudjelovala u teškim odlukama i njihovim patnjama. Najteže što nas može zadesiti je bolest jednog od člana obitelji i tu više ništa nije važno osim kako pomoći toj osobi.

Moždani udar može dovesti do privremene ili trajne oduzetosti jedne strane tijela. Može naškoditi također i ravnoteži, vidu, govoru, zapamčivanju i dosijećanju kao i uzrokovati druge komplikacije vezane za mišični spazam i osjećaj boli u zahvaćenom dijelu tijela. 

Starenje je normalna fiziološka pojava i proces koji traje čitav život i u kojem čovjek doživljava stalne biološke, psihološke i socijalne promjene. Starost je stanje vezano uz određenu životnu dob te neizbježna pojava koja se prirodno odvija kod svih živih bića.

Štitnjača, odnosno štitna žlijezda, izuzetno je bitna za funkciju ljudskog tijela. Nalazi se u prednjem donjem dijelu vrata, a građom nalikuje leptiru.

Degenerativne reumatske bolesti su najčešće zglobne bolesti te ujedno i najučestaliji uzrok funkcijskog oštećenja lokomotornog sustava. Sinonimi za ovu skupinu bolesti su još i artroza, osteoartroza i osteoartitis. Čimbenici koji potenciraju nastanak osteoartritisa mogu biti genetski (spol, rasa, nasljedne bolesti), životna dob, tjelesna masa, zanimanja, trauma lokomotornog sustava, bolesti kostiju i zglobova i operativni zahvati.

Riječ kineziterapija potječe od grčkih riječi kinesio koja označava pokret i therapia koja predstavlja liječenje. Kineziterapija je dio fizikalne terapije koja koristi pokret tj.vježbu u svrhu liječenja i prevencije bolesti.

U proteklih nekoliko godina, u medijima, javnosti i u stručnim krugovima sve više čujemo izraze poput palijativna skrb ili palijativna medicina. S jedne strane čini se da je došlo do „nagle“ popularizacije palijativne skrbi, međutim skretanje pozornosti na problematiku palijative je rezultat dugogodišnjeg rada Hrvatskih stručnjaka entuzijasta na tom području. Iako se sve više priča o palijativnoj medicini ili skrbi, njena realizacija na svima razinama (edukacija, zakoni, resursi, organizacija) zaostaje iza svjetskih trendova.

Kod Alzheimerove, Parkinsonove i prionskih bolesti (npr. bolesti kravljeg ludila) dolazi do nakupljanja toksičnih proteina u živčanim stanicama. Sporadični se slučajevi obično manifestiraju u 7. desetljeću, a familijarno nasljedni slučajevi u 5. desetljeću života. Postoji li poveznica? Imaju li sve te bolesti sličan mehanizam nastanka? Zašto još nemamo pravi lijek?

Lijek koji se već dugo koristi za liječenje bolesti žuči daje novu nadu oboljelima od Parkinsonove bolesti, pokazuje najnovije istraživanje objavljeno u zadnjem broju medicinskog časopisa Neurology.

Dob predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika kada govorimo o pojavi i razvoju raka dojke kod žena. Tome u prilog govore podaci prema kojima je gotovo polovina slučajeva pojave raka dojki dijagnosticirana kod žena starijih od 65 godina. Sukladno trendovima starenja populacije, evidentno je da će broj žena s rakom dojke rasti.

Padovi i njima svojstvene ozljede predstavljaju veliku opasnost starijim osobama, posebno danas. Naime, ubrzan i dinamičan stil života te promjena strukture klasične obiteljske zajednice utjecale su na sve veći broj starijih osoba koje žive same i brinu same o sebi.

“Ako je nastala rana od ležanja zato nije kriva bolest, to je vidljiv znak grijeha njegovatelja.”
Florence Nightingale (1859)