Nudimo vam informacije prilagođene svačijim potrebama. Ovdje možete uvijek pronaći nešto za sebe.
Sjećate li se doba bez računala, bez društvenih mreža, bez pametnih telefona, bez svakodnevnih „digitalnih“ obaveza? Bilo je to lijepo vrijeme, no to je sada prošlost. Došli smo u digitalno doba kada centar života postaju upravo društvene mreže.
U suvremenoj civilizaciji koja je sve više orijentirana prema mladima postoji čitav niz predrasuda o starosti i starenju kao o nečemu što je negativno. Idealiziranje kulta mladosti u današnjem društvu jako pridonosi toj negativnoj slici o starosti ističući stereotipe poput boležljivosti, slabosti, ružnoće, gubljenja pamćenja, beskorisnosti, depresije.
Sa starenjem se ponekad smanjuje mogućnost druženja u odnosu na ono doba kad su ljudi bili znatno mlađi. U mlađoj životnoj dobi zbog djece, posla i drugih aktivnosti u slobodno vrijeme ljudi se svakodnevno druže. Svakodnevno druženje je važan čimbenik zdravlja kako bi osobe ostale bistrog uma te emotivno i fizički snažne.
Starenje i starost dva su različita pojma. Zdravo i aktivno starenje uključuje prilagodbu drugačijim, novim okolnostima i spoznajama. K tome, uključuje i stalno učenje i otkrivanje prednosti zlatnog doba.
Mobilna tehnologija danas napreduje tolikom brzinom da je i mladim korisnicima teško biti u toku sa svim promjenama i novostima. Pri kupnji mobilnog uređaja, nailazimo na golemu paletu izbora, od branda, operativnog sustava, mnoštva aplikacija, boje itd. Mobitel danas više ne služi isključivo komunikaciji, već ga možemo koristiti u različite svrhe, na primjer, za online kupovinu, fotografiranje, snimanje, čitanje, pisanje ili posjećivanje društvenih mreža.
Je li vam stalo do starije osobe koja je usamljena? Nedostatak društva je jedan od glavnih zdravstvenih tegoba koje pogađa stariju populaciju, čak i više od nekih fizičkih tegoba.
U ponedjeljak (16.05.) i utorak (17.05.) u sklopu nacionalne kampanje Hrvatska volontira 2016., učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, pod mentorstvom Maria Klarića uredili su i obojali ulazna vrata Centra Zlatno doba Udruge „MI“ – Split.
Što pokloniti nekom tko iza sebe ima godine životnog iskustva i vjerojatno je dobio mnoštvo poklona za razne prigode? U nastavku vam donosimo nekoliko prijedloga.
Fotografiju je objavila Sarah Hamm iz Gilberta u Arizoni, koja je svojoj 101- godišnjoj baki Rosi Camfield dovela kćer Kaylee Rowland, staru tek dva tjedna. Fotografija je potaknula više od 120 čitatelja da objave svoje fotke koje prikazuju različite generacije, a nove fotografije pojavljuju se na mreži svakog dana, ispričao je Quinn. Ono što je njega šokiralo je to što je na nekim fotografijama prikazana još veća razlika od 101 godine.
Odnos prema starijim je različit diljem svijeta. Donosimo vam 7 odličnih primjera kako se u drugim zemljama mlađi odnose prema starijim osobama.
Korištenje društvenih mreža može biti samo zgodan doprinos vašem društvenom životu i nema razloga za sumnjičavost prema njima. Starije osobe su najbrže rastuća populacija koja se služi Facebookom. Bez obzira koliko godina imate Facebook je odličan način kako možete ostati povezani s ljudima koji su vam bitni. Ukoliko ste novi na društvenim mrežama i niste sigurni gdje početi pogledajte u naš Facebook priručnik za početnike.
Biti sam i biti usamljen nisu dva ista pojma. Često čovjek može biti okružen „morem“ ljudi, a i dalje se osjećati usamljeno. U čemu leži ključ samoće i koliko zapravo samoća u zrelim godinama utječe na osobu?
Obzirom da je životni vijek produžen, broj starijih ljudi svakodnevno je sve veći. Da bi se članovi zajednice osjećali sigurno, dostojanstveno i zaštićeno, dužnost je društva organizirati odgovarajuću skrb za tu skupinu stanovništva.
Socijalne mreže poput Facebooka ili Twittera mogu biti izvrsni kanali pomoću kojih možete održavati kontakte, dijeliti slike te javno izražavati što vam je na umu.
Druženje je iznimno korisno za zdravlje mozga, pogotovo u starijoj dobi. Znanstveni tim Medicinskog Centra na Sveučilištu Rush otkrio je da starija populacija s višom razinom socijalnih aktivnosti, kao što su primjerice posjećivanje prijatelja, odlasci na plesnjake ili odlazak u crkvu, ima znatno manji postotak kognitivnog opadanja u usporedbi s onima koji nisu socijalno aktivni.
